Islandska inspiracija

Kao što znamo, svaka kriza može biti ili inspirativna, ili pogubna.

Pre nešto više od godinu dana - nakon decenija blagostanja - ekonomska kriza u kombinaciji sa bankarsko-finansijskim mutnim transakcijama je na Islandu zapretila kolapsom privrede i poverenja u institucije.

Ipak, zemlja se oporavila. A kriza dovela do nekih novih inicijativa, koje bi transparentnost podigle na najveći mogući nivo. Recimo, predlog zakona o slobodi medija koji se sada razmatra.

Piše Njujork Tajms:

The proposal, the Icelandic Modern Media Initiative, combines in a single piece of legislation provisions from around the world: whistle-blower laws and rules about Internet providers from the United States; source protection laws from Belgium; freedom of information laws from Estonia and Scotland, among others; and New York State’s law to counteract “libel tourism,” the practice of suing in courts, like Britain’s, where journalists have the hardest time prevailing.

(...)

“Iceland could become an ideal environment for Internet-based international media and publishers to register their services, start-ups, data centers and human rights organizations,” reads the Web site, which explains the proposal and answers questions about it. “It could be a lever for the economy and create new work employment opportunities.”

***

O novinarima u Srbiji, njihovom broju, obrazovanju i drugome, neke podatke daje baza podataka NUNS-a , o kojoj je ovih dana pisao i list Danas. Priličnom nizak obrazovni profil svakako je direktna posledica kontinuirane nerešene krize koja se odnosi na ukupne uslove rada i plate i honorare u ovom sektoru. Vlasnici medija će teško videti izlazak iz krize ako budu radili sa prosečnim novinarima i urednicima, a tako će biti dokle god za one najbolje ne budu bili spremni da plate.

Kako biti uspešan na netu

David Brewer, koji se godinama bavi treningom ljudi iz starih i novih medija (na čijoj sam obuci bila pre nekoliko godina u Sarajevu) objavio je ovih dana vodič: Becoming a global media brand in 60 minutes.

Njegovi saveti čine jednu vrlo sveobuhvatnu i zaokruženu celinu i, mada možda pokretanje celog procesa može da se završi za tih 60 minuta, održavanje svih tih on-line kanala zahteva dosta vremena. Druga opcija je da se gde god je to moguće sadržaji kopiraju sa jednog mesta na drugo što, međutim, lako može dovesti i do prezasićenosti ljudi koji vas prate. Najbolje bi bilo naći neki elegantan način između. Dakle, mislim da kod Davida ima dosta korisnih saveta, ali ja svakako ne bih primenila preduzimanje svega. Pustite ljude da se malo i pomuče da vas nađu.

U tom smislu sviđa mi se savet blogerke i spisateljice Stephanie Klein na temu kako povećati vidljivost svog bloga:

As for driving traffic to your blog, google that phrase, read what you will, go through the effort, but at a certain point, the content needs to be there, and you need to be passionate about whatever it is you’re writing. But, you know that. And it spikes and it wanes, and it doesn’t mean a whole lot of anything, really. It’s very similar to dating that way. While it’s flattering to be pursued and wooed, at the end of the day "you don’t need scores of suitors, just one, if he’s the right one." Meaning, you don’t need to end up on the cover of the New York Times Styles section /kao što ona jeste/ to be noticed. You’d be surprised how people can find you, and you’d be surprised by who’s secretly reading… and how that one studio executive can be moved to laugh, moved to cry, moved to contact you and ask you if you have representation. Who knows. So put yourself out there.

I tako, ako imate nešto zanimljivo da kažete, a još to niste počeli on-line, saveti ovih ljudi će vam možda pomoći.

photo credit

Mediji u brojkama

Dakle, na pitanje: Koliko je tačno medija u Srbiji (barem onih registrovanih)?, evo najzad odgovora:

Mesec dana nakon isteka roka za prijavu medija za upis u Registar javnih glasila, registrovano je ukupno 820 medija, rečeno je Danasu u Agenciji za privredne registre (APR). Broj zahteva za upis u Registar iznosi 914, od kojih je njih 94 još u postupku registracije, kako navode u APR-a, „prema rokovima propisanim Zakonom o upravnom postupku“. Dosad je registrovano

- 483 štampanih glasila,

-177 radio stanica,

-91 televizija,

- 50 internet glasila i

- 19 servisa novinskih agencija.

U APR-u ističu da ovo nije konačan broj registrovanih javnih glasila, osim dnevnih novina, kojih je ukupno 19. (Danas, 13.2.2010)

Najviše me interesuje koja su to registrovana Internet glasila. Postoji pretraga, ali treba znati šta ukucati. Ako neko ima podatke, bar za neke, molila bih da ostavi u komentaru.

update:

Postoji informacija da su se neke radio stanice registrovale kao Internet glasila

TV serija "Priđi bliže"

Od 21. februara na RTS počinje prikazivanje tinejdžerske serije "Priđi bliže".

Osim po temi - koja do sada kod nas skoro uopšte nije obrađivana, serija je specifična po tome što će se baviti edukacijom kroz zabavu (po metodi Edutainment - education-entertainment). Realizaciju su pomogli Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Evropska komija.

Videćemo uskoro kako će to sve izgledati.

Koji ćete tekst poslati?

Tekst o tome koji tekstovi iz novina najčešće postaju viralni (tj. koji se najčeće šalju prijateljima ili linkuju na društvenim mrežama) i sam je postao viralni. Videla sam ga već na dosta mesta, pa hajde da se i sama priključim trendu.

Dakle, istraživači Univerziteta Pensilvanija uradili su studiju o tome koje su tekstove Njujork Tajmsa čitaoci najčešće slali i postovali.

Rezultati su pokazali da tekstovi koji imaju najveće izglede da ih čitaoci šalju imaju ove odlike:

- duži tekstovi

- kvalitetni

- oni koji izazivaju divljenje

- tekstovi sa emocionalnim nabojem

Šta koja od ovih odrednica konkretnije znači, pogledajte u tekstu - akademskom ili novinarskom.

Što se mene tiče, u mailovima najradije šaljem recepte za hranu i koktele. A vi?

Photo credit

RTS licitacija

O emisiji na RTS kojom se u više termina licitira najniža cena automobila mogu ukratko reći svoje mišljenje: Neprimereno. Po meni to, definitivno, nije vrsta programa koju bi trebalo da emituje javni servis za koji građani plaćaju ne malu mesečnu pretplatu. (A imaju i reklame - što sa mnogim televizijama u svetu za koje se plaća pretplata nije slučaj).

Evo i šta za Blic ovim povodom kaže Stjepan Gredelj, direktor Instituta za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.

Ako nešto nije zabranjeno zakonom, ne znači ni da je dozvoljeno. “RTS licitacija” priziva ljude da troše svoj novac i to je vrsta otimačine para. U prirodi ljudi je da uvek očekuju da će da dobiju nešto, a dok ima ovaca, biće i šišanja. Međutim, RTS je javni servis i ne bi smeo da “šiša” svoje gledaoce. Sasvim je dovoljno što naplaćuju pretplatu od građana.

U oceni aktuelnog stanja RTS programa i onoga što bi trebalo sprovesti, slažem se sa onime sto kaže Dragoljub Mićunović, novi predsednik programskog odbora. Volela bih da nešto od toga počne i da se ostvaruje.

Mediji građanskog društva u Srbiji

Dnevni list Danas objavio je danas tekst o medijima građanskog društva (ili: civilnog sektora, kako se zovu u našem Zakonu o radio-difuziji) u Srbiji.

Vrlo lepo, s obzirom na to koliko se o toj vrsti medija kod nas malo zna.

Ipak, naslov teksta je loš: "Bez profita 26 medija". Kao što i ovaj list zna, medija bez profita u Srbiji je mnogo više. Ovi su, za razliku od ostalih, koncipirani kao neprofitni.

U tekstu se, između ostalog, kaže:

U Srbiji postoji ukupno 26 medija civilnog sektora, odnosno 20 radio stanica i šest televizija koje zadovoljavaju specifične interese pojedinih društvenih grupa, rečeno je Danasu u Republičkoj radiodifuznoj agenciji (RRA). Prema Zakonu o radiodifuziji, osnivači ovakvih radio ili televizijskih stanica mogu biti neprofitne organizacije civilnog društva, kao što su nevladine organizacije i udruženja građana.

Stanice civilnog sektora, kako objašnjavaju u RRA, mogu da se osnivaju samo za lokalno područje, a dozvola im se izdaje nakon učešća na raspisanom javnom konkursu za željenu zonu servisa, ali bez obaveze plaćanja naknade za emitovanje programa.

***

Kad smo već kod medija zajednice, evo i informacije o otvorenom konkursu za njih:

MIAMI (Feb. 1, 2010) The John S. and James L. Knight Foundation is accepting applications from community and place-based foundations seeking to fund news and information projects. The deadline for the Knight Community Information Challenge, a matching grant program, is March 8. Applications can be submitted at www.informationneeds.org.